Vlada Srbije usvojila je novu Uredbu kojom se za period 2026–2028. godine uvodi drugačiji model podsticaja za operatere u oblasti reciklaže i ponovne upotrebe otpada. Umesto dosadašnjeg sistema, pravo na državne podsticaje ubuduće će se dodeljivati kroz aukcije, gde će se recikleri nadmetati ponuđenom cenom za obradu otpada.
Cilj ovih izmena je unapređenje sistema upravljanja otpadom, povećanje stope reciklaže i podsticanje razvoja cirkularne ekonomije u Srbiji.
Najveći podsticaj predviđen je za reciklažu istrošenih baterija i akumulatora i iznosi do 40 dinara po kilogramu otpada, dok će za otpadna vozila iznositi do 30 dinara po kilogramu. Za otpadna ulja maksimalan podsticaj je 26, za električni i elektronski otpad 24,8, a za otpadne gume 15 dinara po kilogramu.
Uredbom su definisane i godišnje kvote otpada za koje se mogu ostvariti podsticaji. Najveća kvota odnosi se na otpadne gume i iznosi 35.000 tona godišnje, dok je za električni i elektronski otpad predviđeno 25.000 tona. Ista količina određena je i za otpadna vozila, dok su kvote za istrošene baterije i akumulatore 13.000 tona, a za otpadna ulja 10.000 tona.
Pravo na učešće imaće operateri koji poseduju važeće dozvole za upravljanje otpadom, a u postupku aukcije moraće da dostave planove reciklaže, poslovne planove i dokaze o saradnji sa sakupljačima otpada. Uredba predviđa i strogu kontrolu trošenja sredstava, uključujući redovne i vanredne inspekcijske nadzore.![]()
Podsticaji će predstavljati oblik državne pomoći za zaštitu životne sredine, a Ministarstvo zaštite životne sredine moći će da ih dodeljuje samo do visine sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije. Maksimalni iznosi biće usklađivani svake godine u skladu sa tržišnim uslovima i potrebama sektora reciklaže.
Prethodno je Komisija za kontrolu državne pomoći dala pozitivno mišljenje na predlog uredbe kojom se uvode podsticaji za operatere koji se bave ponovnom upotrebom i reciklažom otpada, čime se otvara put za dodelu oko 2,67 milijardi dinara godišnje u periodu od 2026. do 2028. godine.
Ukidanje podsticaja za reciklažu od početka 2026. godine već je ostavilo vidljive posledice na funkcionisanje sistema upravljanja otpadom u Srbiji. Smanjen priliv otpada ka operaterima, rast troškova za generatore i usporavanje tokova materijala doveli su do toga da reciklažna postrojenja rade ispod kapaciteta, dok se otpad sve češće zadržava na mestu nastanka. U takvim okolnostima, sektor se suočava sa rastućim pritiscima - od povećanja cena usluga do privremenog obustavljanja preuzimanja pojedinih tokova otpada, što dodatno komplikuje ionako krhku ravnotežu sistema.
Kako je za eKapiju objasnila Sanja Knežević Mitrović, šefica Jedinice za životnu sredinu u NALED-u, sektor reciklaže trenutno se nalazi između dva modela, starog, administrativno vođenog, i novog, koji bi trebalo da se zasniva na tržišnim principima.
Iako se kroz rad na novoj uredbi i uvođenje sistema aukcija nazire potencijalno efikasniji okvir, ključni izazov ostaje obezbeđivanje stabilnosti u prelaznom periodu. Bez jasno definisanih pravila i minimalnih mehanizama podrške, postoji realan rizik od daljeg usporavanja sistema i narušavanja njegovog kontinuiteta.
Ostavi komentar