Kupac iz Nemačke već je otkupio prve količine, a ključni uslov bio je visok sadržaj melitina, aktivne supstance koja se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji
Pčelinji otrov, poznat i kao apitoksin, jedna je od najzanimljivijih prirodnih supstanci koje proizvode pčele. Iako ga većina ljudi povezuje isključivo sa bolnim ubodom, u kontrolisanim uslovima i uz pravilnu primenu pokazuje niz potencijalnih koristi. Njegov najvažniji aktivni sastojak je melitin - jedinjenje sa snažnim protivupalnim dejstvom koje podstiče regeneraciju tkiva i proizvodnju kolagena.
Zahvaljujući tim svojstvima, pčelinji otrov sve češće nalazi primenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, od tretmana upalnih procesa do krema namenjenih smanjenju bora. Istovremeno, naučna istraživanja ispituju njegov potencijal i u ozbiljnijim medicinskim oblastima, uključujući delovanje na pojedine vrste tumorskih ćelija.
Izvoz iz Srbije u Nemačku
Zahvaljujući angažovanju Zorana Radosavljevića iz Svrljiga, otvorena je mogućnost izvoza apitoksina na nemačko tržište, prenosi Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS). Pčelari u Srbiji godinama su se suočavali sa problemima plasmana i zakonske regulative kada je reč o pčelinjim proizvodima. Nedavno je otvorena mogućnost legalnog izvoza apitoksina u Nemačku. Radosavljević je obezbedio otkup prvih pet kilograma pčelinjeg otrova. Kupac je postavio uslov da apitoksin sadrži najmanje 65 odsto melitina.
Redak i zahtevan posao
Na jednom pčelinjaku u Bilju u Hrvatskoj, okruženom zujanjem desetina hiljada pčela, pčelar Slaven Pajnić svakodnevno obavlja posao koji je istovremeno redak i izuzetno zahtevan - sakupljanje pčelinjeg otrova.
- Na ovom pčelinjaku trenutno sakupljam otrov - kaže Pajnić za Agroklub.
Na toj lokaciji ima 60 pčelinjih društava, dok ukupno radi na više pčelinjaka koje menja u zavisnosti od sezone. Iako broj košnica deluje impresivno, količina dobijenog otrova je iznenađujuće mala.![]()
- Za kilogram otrova potrebno je oko 200 košnica tokom jedne sezone - objašnjava on.
Sezona traje od ranog proleća do jeseni, najčešće od marta ili aprila pa sve do septembra.
Proces koji zahteva preciznost i strpljenje
Sakupljanje pčelinjeg otrova nije svakodnevni posao. Pčelama je potrebno vreme da ponovo proizvedu otrov, pa se isto društvo može koristiti tek svakih pet do šest dana.
- Dolazimo u cik zore, jer je tada najveći broj pčela u košnici - kaže Pajnić.
Proces traje između pola sata i sat vremena i podrazumeva upotrebu posebne aparature - drvenog okvira sa metalnim žicama kroz koje prolaze blagi električni impulsi. Ti impulsi podstiču pčele da ubodu površinu ispod sebe i ispuste otrov. Ključni detalj je to što se ispod žica nalazi staklo prekriveno tankom folijom.
- Pčela ubada kroz foliju u staklo, ali žaoka ne ostaje unutra, tako da ne ugiba - objašnjava on.
Opasna materija za neupućene
Nakon završetka procesa, otrov ostaje na staklu u tečnom obliku, a zatim se suši i pretvara u fini prah koji se kasnije struže i prikuplja. Iako je reč o prirodnom proizvodu, pčelinji otrov nije bezazlen. Njegova obrada zahteva strogo kontrolisane laboratorijske uslove.
- To mora da bude zatvoren prostor, uz zaštitne maske, jer je reč o veoma opasnoj materiji - upozorava Pajnić.![]()
Pčele pod stresom, ali bez trajnih posledica
Tokom procesa sakupljanja pčele postaju izrazito agresivne, što dodatno povećava rizik za pčelara.
- Mi zapravo izazivamo njihovu agresiju jer nam je potrebno da ispuste otrov - priznaje Pajnić.
Uprkos tome, naglašava da metoda ne šteti pčelama. Električni impulsi su niskog napona i ne izazivaju trajne posledice. Zanimljivo je da pčele vremenom nauče da izbegavaju uređaj.
Na svetskom tržištu pčelinji otrov postiže izuzetno visoku cenu - između 40.000 i 120.000 dolara po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta.
Ostavi komentar