Razlika između dobrog i lošeg drva za ogrev najčešće se oseti tek usred zime, kada peć radi svakodnevno i kada se potrošnja značajno poveća
Kod izbora drva za ogrev mnogi se vode onim što je najdostupnije ili najjeftinije, a ne onim što najbolje greje. Takav pristup često dovodi do većih troškova, više dima i slabijeg učinka grejanja, iako se na prvi pogled čini da se radi o dobroj uštedi.
Razlika između dobrog i lošeg drva za ogrev najčešće se oseti tek usred zime, kada peć radi svakodnevno i kada se potrošnja značajno poveća.
Jedno od drva koje se u praksi pokazalo kao vrlo loš izbor za grejanje je topola. Iako je ljudi rado koriste jer brzo raste, lako se nabavlja i jednostavna je za cepanje, njena ogrevna vrednost je niska. Topola brzo izgori, daje malo stvarne toplote i često je vlažna, što izaziva stvaranje velike količine dima i potrebu za stalnim dodavanjem drva u peć. Slična situacija je i s vrbom, koja se često koristi iz istih razloga. Vrba se sporo suši, slabo greje i ne pruža dugotrajnu toplotu, zbog čega se pokazuje nepraktičnom kao glavno drvo za ogrev, naročito tokom hladnijih zimskih meseci.
Posebnu pažnju treba obratiti na četinare poput jele, smrče, bora i čempresa. Ona se nikada ne bi trebalo koristiti kao glavno drvo za ogrev. Iako se lako pale i brzo daju plamen, bogata su smolom koja stvara čađ i naslage u dimnjaku. Takvo loženje smanjuje efikasnost grejanja i značajno povećava rizik od zapaljenja dimnjaka, zbog čega ova drva imaju smisla isključivo za potpalu ili povremeno loženje. Za efikasno, sigurno i dugoročno isplativo grejanje prednost treba dati tvrdim drvima poput graba, bukve i hrasta. Ona sporije gore, imaju znatno veću ogrevnu vrednost i obezbeđuju ravnomernu toplotu uz manje dima i čistiji dimnjak.
Nijedno drvo nije „loše“ ako je dobro osušeno, ali razlika je u efikasnosti. Suvo drvo (vlažnost ispod ~20%) je ključno bez obzira na vrstu. Četinari nisu zabranjeni - mogu se koristiti za potpalu ili povremeno loženje, naročito ako je dimnjak redovno čišćen i peć kvalitetna. Topola i vrba mogu imati smisla ako su besplatne ili vrlo jeftine, ali tada treba računati na veću potrošnju i slabiji učinak.
šta mislite, ogrev koje vrste drveta koriste ljudi za potrebe grejanja u krajevima gde uglavnom ima mnogo više četinarskog drveća (npr.: sever Evrope, Severne Amerike) ?
tako daa, msm...pa nemaju svi baš pristup uglju, gasu, nafti